Vitiligo se pojavljuje kada melanociti, stanice koje proizvode melanin, umru ili prestanu funkcionirati.
Vitiligo je stanje kože koje uzrokuje gubitak pigmentacije kože u područjima oko tijela. Posvijetljene lezije nazivaju se makule (ako su manje od 1 centimetra u širinu) ili mrlje (ako su veće od centimetra). Makule ili mrlje pojavljuju se kada melanociti, stanice koje proizvode melanin, umru ili prestanu funkcionirati. Melanin je prirodni pigment koji koži, kosi i očima daje boju te štiti kožu od sunčevih ultraljubičastih (UV) zraka. Vitiligo može zahvatiti bilo koji dio vanjskog dijela tijela, uključujući genitalije, oči i unutrašnjost usta. Gubitak pigmentacije općenito počinje na rukama, stopalima, podlakticama i licu. Istraživači ne znaju točan uzrok vitiliga. Međutim, vjeruju da stres i izlaganje kože kemikalijama mogu dovesti do depigmentacije.
Teorije
Osobe s vitiligom imaju područja depigmentirane kože različitih oblika i veličina. Točan uzrok vitiliga nije poznat. Međutim, istraživači su predložili različite teorije.
Autoimuna bolest
Američka akademija za dermatologiju smatra vitiligo autoimunim poremećajem. Autoimuna bolest je kada vaše tijelo prepozna vlastite zdrave stanice kao štetne i napada samo sebe. U slučaju vitiliga, vaše tijelo prepoznaje melanocite kao štetne. Makule i mrlje će se širiti i rasti dok vaše tijelo nastavlja napadati melanocite.
Vitiligo je povezan s drugim autoimunim stanjima, uključujući:
Bolest štitnjače: Opće zdravstveno stanje koje karakterizira vaša štitnjača – žlijezda u obliku leptira na vratu – koja proizvodi previše ili premalo hormona. Liječnici koriste izraz hipertireoza za označavanje prekomjerne proizvodnje, a hipotireoza kada vaše tijelo ne proizvodi dovoljno hormona štitnjače. Addisonova bolest, također poznata kao adrenalna insuficijencija: Ovo je kada nadbubrežne žlijezde, žlijezde koje se nalaze iznad bubrega, ne proizvode dovoljno kortizola i aldosterona. Kortizol je hormon stresa jer kontrolira metabolizam i pomaže tijelu da odgovori na stres i upalu. Aldosteron regulira krvni tlak i razine soli i vode u vašem tijelu. Perniciozna anemija: Ovo je stanje koje sprječava vaše tijelo da apsorbira vitamin B12, što može negativno utjecati na živčani sustav. Simptomi uključuju povraćanje, proljev i otežano disanje, osobito tijekom vježbanja. Psorijaza: To je stanje kože koje ubrzava ciklus rasta stanica kože. Uzrokuje vidljive simptome, kao što su udubljeni nokti, crvenilo, suhoća i ispucala koža. Koža također može svrbjeti ili peći, osobito na koljenima, tjemenu i dlanovima. Dijabetes tipa 1: Ovo je stanje koje karakterizira imunološki sustav koji napada stanice gušterače zvane stanice otočića, koje proizvode inzulin – hormon koji kontrolira vaš šećer u krvi.
Stres
Studija iz 2020. objavljena u National Library of Medicine otkrila je da pacijenti s vitiligom imaju visoku razinu percipiranog stresa u usporedbi s onima bez tog stanja.
U studiji iz 2022. godine autori objašnjavaju da stres može potaknuti oslobađanje reaktivnih kisikovih vrsta (ROS) iz melanocita. ROS je nestabilna molekula koja prenosi kisik i može lako stupiti u interakciju s drugim molekulama unutar stanice. Ako se u stanici nakuplja ROS, to može oštetiti genetski materijal ili DNK i uništiti stanicu.
Kemijska izloženost
Studija iz 2017. pokazala je da izloženost kemikalijama može uzrokovati vitiligo ili vitiligo izazvan kemikalijama. To se događa kada koristite proizvode koji sadrže štetne kemikalije, kao što su boje za kosu ili kreme za posvjetljivanje kože. Kada oni dođu u dodir s vašom kožom, mogu dovesti do smrti pigmentnih stanica.
Ovo su neke od kemikalija spomenutih u studiji koje mogu uzrokovati gubitak boje kože:
- Rhododendrol, koji se nalazio u kremi za posvjetljivanje kože
- Fenol, koji se nalazi u deterdžentima i kozmetičkim proizvodima
- Para-fenilendiamin (PPD), koji se nalazi u bojama za kosu
- 4-terc-butylcatechol (4-TBC), koji se nalazi u uljima za podmazivanje.
- Je li vitiligo nasljedan?
Ponekad se vitiligo može javiti u obiteljima. To se može dogoditi ako naslijedite gene NLRP1 i PTPN22, a geni doživljavaju varijacije. Ovi bi geni trebali pomoći u upravljanju upalom i aktivnošću imunološkog sustava, ali ih varijacije mogu spriječiti u tome. Kao rezultat, to može dovesti do vitiliga.
Obiteljska povijest vitiliga može povećati vaš ukupni rizik od njegovog razvoja. Pregled iz 2020. pokazao je da 20% ljudi s vitiligom ima srodnika u prvom koljenu s istim stanjem.
Tko dobije vitiligo?
Neki ljudi imaju veću vjerojatnost da će razviti vitiligo od drugih. Čimbenici koji doprinose riziku uključuju:
- Genetika: Skloniji ste razvoju nesegmentalnog vitiliga ako imate bliskog rođaka koji ima vitiligo ili neki drugi autoimuni poremećaj, poput reumatoidnog artritisa.
- Istodobna stanja: Oko 15-25% ljudi s vitiligom ima autoimuno stanje.
- Dob: Vitiligo se može pojaviti u bilo kojoj dobi, ali bijele mrlje se obično pojavljuju prije 20. godine
- Spol određen pri rođenju: Vitiligo se može razviti kod ljudi bilo kojeg spola. Međutim, češći je kod ljudi kojima je pri rođenju dodijeljena ženska osoba.
- Geografsko područje: Studija iz 2016. godine otkrila je veću prevalenciju vitiliga kod ljudi koji žive u Africi.
- Faktori rizika
Neki čimbenici mogu pogoršati vitiligo ili vas učiniti sklonijim razvoju.
Tetovaže
Iako tetovaže mogu dodati boju koži (što su neki ljudi koristili za dodavanje pigmenta na područja zahvaćena vitiligom), tetovaže su otvorene rane. Rana može uzrokovati nešto što se naziva Koebnerov fenomen, koji izaziva razvoj novih mrlja vitiliga na mjestu rane. Nove mrlje mogu se pojaviti oko 10 do 14 dana nakon tetoviranja.
Ako imate vitiligo i želite prikriti svoje mrlje, sigurnija je opcija korištenje boja za kožu ili šminke koja odgovara boji vaše kože.
Liječenje raka
Melanom je vrsta raka kože koji se razvija u melanocitima. Jedna opcija liječenja melanoma naziva se imunoterapija. Imunoterapija je vrsta liječenja koja pomaže prepoznati stanice raka i uništiti ih. Ponekad također napada zdravo tkivo, kao što su pigmentne stanice, povećavajući šanse za razvoj vitiliga.
Fizička trauma
Opekline od sunca mogu pogoršati vitiligo. To je zato što depigmentirana koža može biti osjetljivija na UV zrake. Neophodno je čak i ako nemate vitiligo – zaštititi svoju kožu od sunca. Koristite kremu za sunčanje i ponovno je nanesite svaka dva sata kada ste vani. Birajte proizvode širokog spektra sa zaštitnim faktorom 30 ili višim jer nude zaštitu od UVA i UVB zraka.
Ostali čimbenici rizika uključuju:
Posjekotine na koži
- Upala
- Ostala stanja kože, poput psorijaze i dermatitisa.
Psorijaza i vitiligo su povezani; ako imate jedan, veća je vjerojatnost da ćete razviti drugi.
Brzi pregled
Vitiligo je stanje kože koje uzrokuje gubitak pigmenta kože u mrljama koje se razlikuju po veličini i obliku. Ne znamo zašto se kod ljudi razvija, ali istraživači ga smatraju autoimunim poremećajem, budući da imunološki sustav greškom ubija pigmentne stanice.
Vitiligo može pogoditi bilo koga. Veća je vjerojatnost da će se pojaviti kod onih koji imaju bolest štitnjače, dijabetes ili obiteljsku povijest istog stanja. Korištenje proizvoda koji sadrže jake kemikalije ili liječenje raka također može izazvati ili pogoršati vitiligo.